Što je wellbeing zaposlenika i zašto je važan u poslovanju?

Wellbeing zaposlenika odnosi se na stvaranje poticajnog radnog okruženja koje utječe na fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje. Saznajte kako ga unaprijediti u svojoj tvrtki.

Za razliku od tradicionalnog poimanja tvrtke kao mjesta na koje radnici dolaze “odraditi” svoje zadatke da bi zaradili plaću i imali dovoljno sredstava za prehranjivanje sebe i obitelji današnje kompanije teže ipak biti nešto više. Posao je i dalje je u osnovi način da zaradimo i uspijemo si tako priuštiti osnovne potrebe i poneki gušt, ali sve više zaposlenika vidi u poslu ipak veći potencijal od pukog zadovoljavanja bazičnih potreba za preživljavanjem.

Na poslu provodimo veliku većinu svog budnog vremena i vrlo često s kolegama provodimo više vremena nego s obitelji pa nije svejedno kakav je taj posao i kakvo nam je radno okruženje. Ako na posao ujutro odlazimo s grčem u želucu sigurno nećemo baš moći dati sve od sebe pa tako ni ostvariti kompanijske ciljeve.To je razlog zbog kojeg sve više kompanija uzima ozbiljnije u obzir wellbeing zaposlenika i svoje funkcioniranje prilagođava ostvarenju i tog cilja, a ne samo profita.

Wellbeing ili dobrobit po definiciji u rječniku opisuje stanje ugode, zdravlja ili sreće, dok je mentalno zdravlje po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Po ovim definicijama vidimo da wellbeing nije sasvim lako opisati jer obuhvaća više aspekata pa ako želimo pojednostaviti možemo reći da osoba ostvaruje wellbeing ako se generalno osjeća i funkcionira dobro te je općenito zadovoljna životom. 

Kad govorimo o wellbeingu zaposlenika obuhvaćamo njihovu fizičku, mentalnu i emocionalnu dobrobit na radnom mjestu. U tvrtkama to može uključivati i adekvatnu plaću, poticanje pozitivne radne atmosfere, mogućnosti napredovanja kao i posebne programe koje potiču fizičko i mentalno zdravlje, od zdrave prehrane, sportskih programa do psihoterapeutske podrške. 

Zašto bi se tvrtke trebale brinuti o wellbeingu zaposlenika? Pokazano je da su kod poslodavaca koji uzimaju wellbeing svoje radne snage u obzir zaposlenici manje odsutni s posla (uzimaju manje bolovanja), da su produktivniji, više angažirani, a i lojalniji tj. rjeđe daju otkaze. Gallup procjenjuje da je 322 bilijuna dolara godišnje globalni trošak odlazaka i izgubljene produktivnosti zbog burnouta, a na svakih 10000 zaposlenika da je 20 milijuna dolara trošak izgubljenih prilika zbog zaposlenika koji nisu dobro. 

Osim ovih pokazatelja, istraženo je da briga za wellbeing kao rezultat dovodi i do boljih poslovnih rezultata i zadovoljnijih kupaca, što bi svakako trebalo interesirati svakog menadžera ili direktora tvrtke. Osim tih opipljivih benefita za zaposlenike kao i tvrtku, jedan veliki razlog zašto tvrtke odlučuju razviti wellbeing strategiju jest to što je to postalo očekivanje zaposlenika, a u situaciji na tržištu u kojoj kronično nedostaje kvalitetne radne snage, to je jedan od važnih faktora koji može zadržati zaposlenike i privući nove kandidate. Dapače, mlađe generacije, milenijalci i gen Z stavljaju brigu o wellbeingu na vrh kriterija u odabiru poslodavca. 

Uz sve ove razloge, uistinu svaka tvrtka trebala bi započeti s razvojem svoje wellbeing strategije još jučer. U idućim blogovima saznajte što to sve može uključivati te kako osigurati da provedba bude uspješna. 

Autorica teksta: Ivana Štulić